jezikoslovlje
mmihalj@ihjj.hr
temeljni konceptualni entitet našega znanja koji se ne može podijeliti na jednostavnije entitete te koji …
svojstvo iskaza da s obzirom na propoziciju, namjeru i učinak bude prilagođen komunikacijskoj svrsi, primatelju …
jezik koji jest ili je bio čiji materinski jezik
kretanje nekoga entiteta koji je u izvanjezičnome svijetu statičan
pozitivan odnos govornika prema svojemu materinskom jeziku
sila koja pokreće pomicanje u minimalističkome programu, a prema kojoj glava koja privlači konstitutnet C …
nulti subjekt infinitivnih surečenica
glasovno neostvarena nominativna zamjenica koja u jezicima s nultim subjektom, kakav je i hrvatski jezik, …
eksplicitna metoda pouzdane identifikacije metaforički upotrijebljenih riječi u diskursu
semantički pol glagola koji označuje relaciju koja kognitivnom operacijom sekvencijskoga promatranja uključuje konceptualizaciju pojedinačnih etapa …
naziv s pomoću kojega se označuje osoba, muškarac ili žena koji imaju određenu profesiju ili …
semantički istaknuta podstruktura u odnosu na bazu s kojom tvori značenje neke predikacije
koartikulacija u kojoj glas utječe na glas nakon njega
metataksa prema kraju riječi
palatalizacija kod koje je prvi fonem djelovao na drugi
tvorbeno motiviran prijedlog
mentalni prostor u integracijskoj mreži koji je rezultat procesa integracije i u kojemu se pojavljuje …
značenjska promjena u kojoj primarno značenje može postati sekundarno ili tercijarno i obratno
riječ koja se može mijenjati po oblicima
vrsta riječi koja prototipno obuhvaća riječi koje se mogu sklanjati ili stupnjevati
semantički pol finitne klauze kao usidrenoga procesa
sadržaj govornoga čina
poteškoća u izvedbi u inome jeziku
temeljna konceptualna domena koja se sastoji od tvari i mjesta koje ta tvar zauzima
opće područje ili situacijski okvir u kojemu se odvija neki proces
raspon mogućih podtipova koji specificiraju neki tip
deiksa kojom se upućuje na prostorne odnose unutar iskaza s obzirom na sudionike i sadržaj …
jezikom kodirana jedinica prostornoga iskustva koja se oblikuje na temelju četiriju parametara: lika, referentnoga objekta, …
odnos između lika i referentnoga objekta utemeljen na prostorno-geometrijskim značajkama
jednostavna rečenica u kojoj subjekt i/ili predikat imaju dopunu, koja osim subjekta i predikata ima …
načelo prema kojemu se u svakoj rečenici nalazi strukturno mjesto za subjekt
povećanje broja značenja replike u odnosu na broj značenja modela
povećanje broja značenja ili značenjskih polja replike nakon udomaćenja u jeziku primaocu
povećanje opsega značenjskoga polja replike u odnosu na opseg značenjskoga polja modela
dodavanje glasa na početku riječi
neuronska struktura koja omogućuje inferencijsko ili imaginativno djelovanje u odnosu na kategoriju
prototip kojim se koristimo za vrednovanje članova kategorije u odnosu na idealni konceptualni standard
prototip kojim se koristimo kako bismo na temelju tipičnoga predstavnika kategorije izvukli lake zaključke o …
osnovna jedinica u prozodiji
područje fonologije koje proučava i opisuje naglaske, dužinu slogova te intonaciju
inventar, realizacija, distribucija i podrijetlo naglasaka u kojemu jezičnom sustavu
metaforički izraz kojim se ukazuje na stupanj mogućnosti neovisne konceptualizacije određene događajne strukture
vrsta uzorka pozornosti koji upravlja distribucijom pozornosti u sustavu pozornosti eksplicitnim spominjanjem dijela ili dijelova …
glasovna promjena u kojoj se jedrenici k, g, h ispred e, i, ę, ê (< …
najstariji poznati zapis neke jezične jedinice
aktant koji obavlja radnju
jezik kojemu je pojedinac izložen od rođenja
prva potvrda neke riječi u hrvatskome jeziku
prva tiskana knjiga
riječ ili koji drugi element engleskoga podrijetla koji s drugim naizgled engleskim elementom čini cjelinu …