jezikoslovlje
mmihalj@ihjj.hr
posljedična rečenica u kojoj je u osnovnoj rečenici predikat kojim se izriče potreba ili nužnost
posljedična rečenica u kojoj je u osnovnoj surečenici prisutna elativna konstrukcija
nijekanje sadržaja cijele rečenice
dio rečenice koji u njoj ima određenu sintaktičku službu
riječi ili skupovi riječi koji se odnose na rečenicu kao cjelinu, izriču stajalište govornika prema …
riječ ili skupina riječi koja povezuje surečenice
uočavanje i ispravljanje formalnih i sadržajnih pogrešaka ili propusta u prijevodu usporedbom polaznoga i ciljnoga …
broj kojim se označuje koje je što u poretku
ime koje redovnik odabere kad stupi u određeni red Katoličke Crkve ili pravoslavnih crkava
ponavljanje primjera u korpusu
odnos između jezičnoga znaka i referenta
uporaba ideje o jednome entitetu kako bi se evocirao drugi, usko povezan entitet u kognitivnoj …
izvanjezični objekt koji pripada stvarnomu ili zamišljenomu svijetu na koji se upućuje referirajućim izrazom
podjeljak na ZEROJ-evoj ljestvici na kojemu su smještene određene aktivnosti i kompetencije
jezični znak kojim se upućuje na kakav izvanjezični referent
nadređeni član koneksije
govor nekoga područja
riječ ili koji drugi element dijalekta koji se nalazi u standardnome jeziku
skup pravila i podataka o jezičnim i drugim osobitostima koje države ili regije bitnim za …
frazem koji prema jezičnim značajkama pripada određenom geografskom području
jezični varijetet koji je povezan s određenom profesijom ili temom
koartikulacija u kojoj glas utječe na glas koji mu prethodi
metataksa prema početku riječi
palatalizacija kod koje je drugi fonem djelovao na prvi
zadani niz znakova čija se kombinacija može upotrijebiti za pronalaženje određenih dijelova teksta
konceptualizacija bilo koje od razina iz velikoga lanca postojanja kao složenoga objekta
strategija ponovljenoga uvođenja sintaktičke skupine u surečenici
postupak uspostave neposvjedočenih jezičnih oblika metodama poredbenopovijesnoga jezikoslovlja
pretpostavljeni jezični oblik
postupak uspostave pretpostavljenoga prajezika
vrste riječi koje pretpostavljaju odnos između podstruktura trajektora i orijentira
smještanje glasovnih promjena u jezično vrijeme, odnosno određivanje njihova međusobnoga redoslijeda
sustav prostornih naziva čija interpretacija ovisi o točki gledišta ili lokaciji govornika i nije usidrena …
relativna rečenica kojom se izražava posljedični odnos
dio iskaza koji sadržava dotad nepoznatu obavijest
riječ ili koja druga sastavnica jezika davaoca u obliku u kojemu je upotrebljavaju govornici jezika …
mrežni repozitorij koji sadržava strukturirane popise konceptualnih i jezičnih figurativnih jedinica
ilokucijski čin kojim govornik određuje istinitost ili neistinitost čega
korpus koji veličinom i kvalitetom obuhvaća mnogo mogućnosti za obradu riječi i rečenica koje su …
rječnik koji se može pregledavati na različitim računalnim uređajima te na različitim mrežnim preglednicima
odnosna rečenica u kojoj se zavisna surečenica odnosi na imensku riječ u osnovnoj surečenici
prijelaz riječi ili skupine riječi iz nazivlja jedne struke u nazivlje druge struke
izricanje glasova tako da izgovoreni niz ima smisao i prepoznatljiv referent
znanstveno područje koje proučava načine i mogućnosti uporabe jezičnih sredstava u govorništvu
prenošenje nedigitalnih podataka iz tiskanih knjiga, snimaka, filmova i slično u digitalni oblik
argumentna konstrukcija sa semantikom X prouzročuje da Y postane Z u konstrukcijskoj gramatici
skup glasova koji ima značenje i može stajati samostalno
riječ za koju nije predložena nijedna etimologija ili nijedna od predloženih etimologija nije uvjerljiva
riječ iz jednoga jezika koja se nalazi u drugome jeziku bez obzira na stupanj prilagodbe …
hrvatska filološka škola koja se sredinom 19. stoljeća oblikovala u krugu oko Frana Kurelca za …