jezikoslovlje
mmihalj@ihjj.hr
prostor lijevo od subjekta u prikazu rečenične strukture u kojemu su kodirani kontekstni odnosi
priložna rečenica u kojoj je zavisna surečenica uvrštena na mjesto priložne oznake dopuštanja osnovne surečenice …
naziv koji se s obzirom na terminološka načela ne smatra najboljim nazivom za određeni pojam, …
jezik kojim u određenoj zemlji govori veći broj nedavno doseljenih stanovnika
prijevod kojim se čuva formalna struktura izvornika
semantička ili tematska uloga koja označuje žive, u pravilu, ljudske entitete koji proživljavaju neko unutarnje …
pretpostavka prema kojoj je glava imenske skupine funkcionalna kategorija determinatora
jezična porodica koja obuhvaća jezike starosjedilaca Indijskoga potkontinenta
glasovna promjena u kojoj se jedrenici k, g, h ispred i, ê (< ai) zamjenjuju …
aktant koji trpi radnju
jezik koji pojedinac spontano usvaja u sredini u kojoj je on većini stanovništva službeni jezik …
deiksa kojom se upućuje na društveni status sudionika iskaza
dvojezičnost koja obuhvaća cijelu društvenu zajednicu na određenome prostoru
intuicija kojom su roditelji vođeni pri izboru imena djeteta, a koja se temelji na pravilima …
prototip kojim određeni stereotip prihvaćamo kao tipični slučaj te se njime koristimo pri brzim prosudbama, …
postojanje razlika u govoru različitih društvenih slojeva unutar određene zajednice
podstil administrativnoga stila kojim se pišu rezolucije, povelje, deklaracije, programi, priopćenja, izjave itd.
strojno učenje koje se odnosi na računala koja uče na temelju neuronskih mreža s pomoću …
množina imenice muškoga roda kad se osnova produžuje sufiksom -ov- ili iza palatala -ev-
dugi naglasak silazne intonacije u praslavenskome jeziku
dugi naglasak uzlazne intonacije u praslavenskome jeziku
naglasak koji se ostvaruje dugo i silazno
naglasak koji se ostvaruje dugo i uzlazno
pojava u kojoj nastaje dugi samoglasnik zbog sažimanja dvaju samoglasnika u jedan
jezično razlikovno relativno trajanje glasa ili sloga
jezični savez koji čine hrvatski, slovenski, češki, slovački, mađarski i djelomice pojedini visokonjemački dijalekti
trajanje sloga ili samoglasnika
znak kojim se bilježi dugi samoglasnik
dvojezični rječnik u kojemu su oba jezika i početni i ciljni
sposobnost govornika da se služi dvama dijalektima određenoga jezika
spoj dvaju samoglasnika kod kojih oba dijela pripadaju istomu slogu, ali je nosilac sloga samo …
ženska osoba koja govori dva usvojena jezika
osoba koja govori dvama usvojenim jezicima
sposobnost govornika da se služi dvama jezicima
gramatička potkategorija unutar kategorije broja koja označuje dva predmeta, pojma, bića, dvije pojave, osobe
prikaz konstituentske strukture u kojemu svaki čvor može imati najviše dvije grane
poistovjećivanje pojedinca s dvjema kulturama
konstrukcija u kojoj se nalazi glagol s dvama objektima
znak za glas sastavljen od dvaju slova
međusobni utjecaj dvaju jezika koje pojedinac upotrebljava
dvojezični rječnik koji je namijenjen izvornim govornicima jednoga jezika koji uče drugi jezik, ali i …
konvergencija koja se odvija u uvjetima znatne sličnosti dvaju idioma u društvenome statusu i prestižu
pojava da se na jednoj riječi ostvaruju dva naglaska
ime koje se sastoji od dviju samostalnih sastavnica kojim se imenuje cjelovit zemljopisni objekt, osoba …
osobno ime koje se sastoji od dviju samostalnih sastavnica koje zajedno tvore novo osobno ime
prezime koje se sastoji od dviju samostalnih sastavnica koja zajedno tvore novo prezime
pravopisni znak koji označuje stanku, promjenu intonacije ili jačine glasa ispred upravnoga govora ili nabrajanja
suglasnik u čijemu oblikovanju sudjeluju gornja i donja usna
imenica koja ima dvije imeničke dopune
glagol koji ima dvije glagolske dopune