jezikoslovlje
mmihalj@ihjj.hr
riječ ili koji drugi element dalmatoromanskoga podrijetla posuđen u koji drugi jezik i prilagođen njegovu …
treći padež u sklonidbi, padež koji odgovara na pitanje Komu?, Čemu?
glagolska dopuna koja ima sintaktičku ulogu neizravnoga objekta u dativu
datum početka izrade terminološkoga zapisa koji se nalazi na zapisu
organizacija ili tvrtka koja pruža jezične usluge poput pismenoga i usmenoga prevođenja, lokalizacije, savjetovanja pri …
izbacivanje iz korpusa primjera koji se ponavljaju
izričaj koji opisuje pojam i koji omogućuje njegovo razlikovanje od drugih pojmova u kojemu pojmovnom …
naziv kojemu je pridružena definicija
opisivanje pojma kao dijela pojmovnoga sustava s pomoću odnosa prema drugim pojmovima ili značajkama pojmova
jezična jedinica koja u iskazu upućuje na sudionike te prostorne, vremenske i društvene okolnosti iskaza
gramatička kategorija kojom se upućuje na sudionike u komunikaciji te prostorne, mjesne i društvene okolnosti …
ilokucijski čin čijim ostvarenjem govornik mijenja status koga ili čega
performativ kojim se što proglašava
tekst kojim se što proglašava postojećim i službenim
prebacivanje znakova određenoga prilagođenog formata dobivenih enkodiranjem u njihov izvorni oblik
proces prilagodbe kreolskoga jezika prestižnomu jeziku iz kojega je većim dijelom nastao
prilagođavanje kulturi nove sredine u kojoj pojedinac živi na štetu kulture stare sredine, gubljenje ili …
ime tvoreno dodavanjem jednoga ili više deminutivih sufiksa
jezična jedinica na temelju koje sugovornik može identificirati objekt govornikova iskaza ako se u iskazu …
pridruživanje naziva pojmu
svaki objekt koji ima svoje ime
funkcija jezika koja se odnosi na referent kao predmet komunikacije između pošiljatelja i primatelja poruke
osnovno, stabilno i nesubjektivno značenje koje riječ ili skupina ima neovisno o kontekstu
ime nastalo od kojega drugog imena
prijelaz imena u apelativ
glasovna promjena u kojoj se nepčani suglasnici zamjenjuju nenepčanima
podređeni član koneksije
proces prilagodbe pidžina jeziku iz kojega je većim dijelom nastao
značenjska promjena u kojoj se značenje mijenja iz neutralnoga ili pozitivnoga u negativno
skup sintaktičkih operacija (spajanje i pomicanje) kojima se oblikuju nove jezične strukture (sintaktičke skupine, rečenice)
gubljenje osnovnoga leksičkog značenja leksema
semantička preoblika svih ili dijela frazemskih sastavnica
rječnik koji opisuje riječi bez obzira na njihov normativni status u standardnome jeziku
jezična jedinica kojom se govornik izravno referira na objekt svojega iskaza
pravopisni znak koji se piše iza brojčane ili slovne oznake u nabrajanju
suglasnik tvoren tako da vrh ili prednji dio jezika oblikuje glasove na desnima
funkcionalna kategorija koja određuje referencijalna i kvantifikacijska svojstva imenskoga izraza uz koji stoji, a često …
sintaktička skupina čija je glava determinator
prijelaz naziva iz nazivlja u opći jezik
glasovna pojava koja označuje izgovor slogotvornih r i rjeđe l s popratnim samoglasnicima
pomicanje kratkoga naglaska s posljednjega sloga u riječi
pretvorba teksta u digitalni oblik, računalnu datoteku koja se može obrađivati, pohranjivati ili prenositi računalima …
znanstveno područje koje se bavi primjenom računalnih i digitalnih tehnologija u humanističkim znanostima
uporaba dvaju jezičnih varijeteta unutar jedne jezične zajednice za različite potrebe
apstraktan jezični sustav koji čine skupine govora, katkad organizirane u poddijalekte
jezična jedinica ili značajka mjesnih govora koja ne pripada standardnomu jeziku
podatci iz mjesnih govora prikupljeni u skladu s dijalektološkom metodologijom
dokaz o postojanju neke jezične jedinice u određenome mjesnom govoru
pojava da riječi imaju različit izraz, a isti sadržaj u različitim dijalektima istoga jezika
frazem koji prema jezičnim značajkama pripada jednom od hrvatskih dijalekata