jezikoslovlje
mmihalj@ihjj.hr
modalnost koja uključuje govornikovu procjena sigurnosti i/ili vjerojatnosti znanja o nekome događaju izraženu jezičnim sredstvima
završna faza procesa usidrenja u kojoj govornik i sugovornik kao pozadina nakon identifikacije varijante razvijaju …
modeliranje opažajnih, umnih i jezičnih procesa s pomoću kojih govornik dolazi do znanja i spoznaje …
atribut predmetnut nekoj imenici ili imenu
opća imenica koja je nastala od vlastitoga imena ili prezimena
ukupnost eponima u nekome jeziku
svojstvo jezika prema kojemu se objekt prijelaznoga i subjekt neprijelaznoga glagola obilježavaju na isti način …
funkcija jezika kojom se izražava estetska dimenzija poruke kao načina umjetničkoga djelovanja s pomoću jezičnoga …
podrijetlo, povijest i razvoj jezičnog oblika
jezikoslovno područje koje istražuje podrijetlo, povijest i razvoj riječi
postupak kojim se utvrđuje podrijetlo riječi
apelativi ili imena iz različitih jezika istovjetne etimologije
ime koje se odnosi na sva imena s istom etimologijom
polazišni jezični oblik
neperformativna uporaba jezika bez stvarne djelatne snage u aktualnome komunikacijskom kontekstu
ime stanovnika određenoga područja, zemlje, grada, sela
proučavanje komunikacijskih norma u jezičnoj zajednici
dijalektizam koji označuje pojavu ili predmet svojstven području na kojemu se govori određenim narječjem te …
jezikoslovno područje koje proučava odnos jezika i kulture, folklora, narodnih običaja i života određene etničke …
ime pripadnika etničke skupine, naroda ili plemena
izbjegavanje uporabe izrazom jačih, izražajnih, uvredljivih ili tabuiranih riječi ili izraza
riječ ili izraz čije značenje jezična zajednica smatra blažim i ljepšim od značenja koje druge …
europski jezikoslovni projekt kojemu je cilj proučavanje svih europskih jezičnih porodica te izrada atlasa radi …
iskaz kojim govornik vrednuje ili ocjenjuje kakav sadržaj ili pojavu
pretraga kojom se ispituje aktivnost pužnice utvrđivanjem postojanja otoakustičke emisije na zvučni podražaj
fonološka teorija koja s povijesnoga stajališta objašnjava sinkronijske varijacije u izgovoru povezujući fonetsku i fonološku …
razina na kojoj se prikazuju gramatičke funkcije u leksičkoj funkcionalnoj gramatici
paradigma u kojoj svi ili neki oblici riječi mogu imati naglasak prema dvjema naglasnim paradigmama
frazemska sastavnica koja se pri ostvaraju frazema može izostaviti bez promjene frazemskoga značenja
mogućnost izostavljanja jedne ili više frazemskih sastavnica bez promjene frazemskoga značenja
funkcija jezika kojom se izražava odnos prema komunikacijskome kanalu kojim se prenosi poruka
izricanje glasova tako da tvore leksičku i sintaktičku strukturu određenoga jezika
sintaktički objekt koji je područje sintaktičkih operacija, a čija se dopuna šalje u semantičku i …
izmišljeno ime u cilju da se prikrije službeno ime određenoga objekta
znanost koja proučava jezik, književnost i kulturnu povijest kojega naroda
škole koje su u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća imale različita mišljenja oko postizanja …
sintaktička skupina čija je glava finitnost
funkcionalna kategorija koja sadržava obilježja finitnosti
ime biljke
frazem koji za sastavnicu ima naziv biljke ili nekoga njezina dijela
pragmem kojim govornik izriče emotivni odnos prema sugovorniku ili sadržaju iskaza služeći se nazivima za …
prilagođivanje svojega govora govoru većine
izraz fonema koji se u govoru ostvaruje kao glas
proces stvaranja čujne zvučne energije radom glasnica
najmanja jedinica izraza koja nema svoje značenje, ali razlikuje značenje
dio fonologije koji se bavi sustavima i sastavima fonemskih inventara pojedinih jezika
učenička svijest o tome da se riječi sastoje od manjih dijelova koji imaju razlikovnu ulogu …
znanost o govoru