polje: filologija
grana: opće jezikoslovlje (lingvistika)
potpodrucje: frazeologija
čvrsta, apsolutno nedjeljiva sveza riječi koje su u potpunosti frazeologizirane, što znači da se frazeološko značenje ni na koji način ne može dovesti u vezu s leksičkim značenjem sastavnica jer su one u potpunosti desemantizirane
Izvor: Babić (2002.)čvrste, apsolutno nedjeljive sveze riječi koje su u potpunosti frazeologizirane, što znači da im se frazeološko značenje ni na koji način ne može dovesti u vezu s leksičkim značenjem njihovih komponenata jer su one u potpunosti desemantizirane
Rod: nema
Vrsta riječi: višerječni naziv
Rodozačetnik slavenske frazeologije V. V. Vinogradov u svojim pionirskim frazeološkim radovima Основные понятия русской фразеологии как лингвистической дисциплины iz 1946. i Об основных типах фразеологических единиц в русском языке iz 1947. godine postavio je temelje frazeologije kao samostalne jezikoslovne discipline i utvrdio je trojnu klasifikaciju frazema na frazeološke sraslice (фразеологические сращения), frazeološke cjeline (фразеологические единства) i frazeološke sveze (фразеологические сочетания). U hrvatskome jeziku u frazeološke sraslice ubrajamo npr. nema mile-lale s kim, šuć-muć pa prolij, nema tu trte-mrte. U hrvatskome jezikoslovlju naziv frazemska sraslica upotrebljava Stjepan Babić u knjizi Tvorba riječi u hrvatskome književnom jeziku (Babić 2002: 565) i za razliku od Vinogradova upotrebljava ga u formalnome tvorbenom opisu jedinica koje su nastale tvorbenim postupkom srastanja, a po podrijetlu su frazemi, npr. akobogda, budibogsnama, bogtepitaj, dozlaboga, žalibože.