polje: povijest umjetnosti
grana: povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija
projekt: Pojmovnik klasične arhitekture
klasični grčki red u kojemu standardni omjer visine stupa i napusta iznosi 4:1, stup ima profiliranu atičku ili azijsku inačicu baze, kanelirani trup i specifični bogato profilirani kapitel s volutama, ehinom i abakom te bogato razrađen profilirani napust koji sadržava arhitrav s fascijama, friz i vijenac podvučen zuborezom
Izvor: Curl, Wilson (2016)klasični grčki red u kojemu standardni omjer visine stupa i napusta iznosi 4:1, stup ima profiliranu atičku ili azijsku inačicu baze, kanelirani trup i specifični bogato profilirani kapitel s volutama, ehinom i abakom te bogato razrađen profilirani napust koji sadržava arhitrav s fascijama, friz i vijenac podvučen zuborezom
Rod: nema
Vrsta riječi: višerječni naziv
Jonski stup s kapitelom i bazom vitkiji je u proporcijama od dorskoga reda i obično ima visinu od devet do deset donjih promjera trupa. Standardni je oblik trupa kaneliran s dvadeset četirima kanelurama, odijeljenih tankim vrpcama. U razdoblju helenizma trup je stupa u donjoj trećini gladak ili reljefno obrađen, a u rimsko doba uopće nije kaneliran. Stup se sužava rastom u visinu za šestinu donjega promjera trupa stupa. Visina napusta standardno iznosi dva donja promjera trupa stupa. Friz može biti ili čista vrpca ili reljefno obrađen, a u helenističkim zdanjima može biti izostavljen. Jonski red razvijen je na obalama Male Azije u 6. st. pr. Kr. Rimski i renesansni primjeri razrađeniji su i uobičajeno sadržavaju osmerovolutne kapitele.