polje: matematika
grana: teorija vjerojatnosti i statistika
projekt: Izgradnja hrvatskoga nazivlja u matematici – temeljni pojmovi
konačni niz slučajnih varijabla ili vektora sa svojstvom da je zajednička razdioba članova toga niza jednaka zajedničkoj razdiobi niza dobivenoga permutiranjem njegovih članova za bilo koju permutaciju, a članovi su mu jednako distribuirani zakonom razdiobe jednakim populacijskoj razdiobi određene numeričke statističke varijable ili statističkoga vektora
konačni niz slučajnih varijabla ili vektora sa svojstvom da je zajednička razdioba članova toga niza jednaka zajedničkoj razdiobi niza dobivenoga permutiranjem njegovih članova za bilo koju permutaciju, a članovi su mu jednako distribuirani zakonom razdiobe jednakim populacijskoj razdiobi određene numeričke statističke varijable ili statističkoga vektora
Rod: nema
Vrsta riječi: višerječni naziv
Svojstvo slučajnoga uzorka da je zajednička razdioba njegovih članova invarijantna na permutiranje članova proizlazi iz zahtjeva na uzorkovanje da svaka populacijska jedinica ima jednaku mogućnost da bude element uzorka. Tako je, primjerice, u slučaju neovisnih ponavljanja istovrsnih pokusa slučajni uzorak niz neovisnih jednako distribuiranih slučajnih varijabla koje predstavljaju mjerenja ili opažanja jedne određene varijable toga pokusa.