antropologija
Anita Sujoldžić, voditelj
anita@inantro.hr
Bruno Nahod, terminolog
bnahod@ihjj.hr
Perina Vukša Nahod, jezični savjetnik
pvuksa@ihjj.hr
analitički pristup koji prošlost tumači iz perspektive sadašnjosti te u njoj pronalazi naznake budućih događaja
jezična univerzalija koja ima samo nekoliko iznimaka
lovci skupljači naseljeni u baznim logorima iz kojih specijalizirane manje skupine odlaze u ciljanu nabavu …
promjena u biološkoj strukturi ili načinu života pojedinca ili populacije koja omogućuje opstanak u određenome …
sposobnost organizma ili populacije da na promjene u okolišu odgovori genskim promjenama ili plastičnim prilagodbama …
vanjske tjelesne razlike između spolova koje su izravno povezane s reprodukcijom
stanje svjesnosti postojećega u neposrednoj okolini i neposrednome trenutku
institucije koje oblikuju temeljnu strukturu osobnosti zajednice
mjesto na kojemu počinje okoštavanje
red iz podrazreda viših sisavaca
znanost koja proučava sve primate osim čovjeka
primjena antropoloških spoznaja i metoda u praktičnim kontekstima
stanje nižega društvenog i kulturnog razvoja
društveno uređenje pretpostavljenih pretklasnih zajednica u kojima nije postojala društvena hijerarhija i akumulacija kapitala
shvaćanje prema kojemu domorodačko mišljenje nije logično i apstraktno jer se ne temelji na stvarnome …
pretpostavka prema kojoj u najranijim stadijima razvoja ljudskoga društva nisu postojale institucije braka i obitelji, …
načelo prema kojemu prvorođeno dijete ima pravo na nasljedstvo
teorija prema kojoj je etnička skupina prirodna, iskonska i organska pojava nastala evolucijskom tendencijom grupiranja …
status stečen rođenjem i nasljeđem
proces genske promjene koji divlje biljke i životinje pretvara u domaće
jezik nastao prirodnim putom kao sredstvo komunikacije među ljudima
promjena učestalosti različitih alela zbog preživljavanja jedinka koje su bolje prilagođene na uvjete okoliša u …
skup temeljnih univerzalnih značenja koja postoje u bilo kojemu jeziku
prisilno ili nužno iseljavanje ljudi s nekoga područja
stajalište koje antropologiju definira kao sastavnicu četiriju povezanih disciplina: sociokulturne, biološke, lingvističke i arheološke antropologije
preuzimanje stranih kulturnih obilježja
haplotip svojstven samo jednoj populaciji
neprepoznavanje arbitrarne prirode društvenih praksa
društveni odnos koji je na temelju nekoga običaja izjednačen sa srodstvom
proces kojim ideološki državni aparati imenuju pojedince i od njih stvaraju subjekte
teorijsko usmjerenje u arheologiji usredotočeno na proučavanje procesa kulturne promjene
utvrđivanje prehrane osobe koje se temelji na njezinu iskazu o uobičajenome unosu hrane ili unosu …
određivanje visine osobe na temelju duljine njezinih kosti
ono što je svakodnevno i što se može razumijeti
jedinstveni genotip osobe dobiven analizom kombiniranih lokusa molekule DNK-a
prirodni izvori i tehnologija na kojima se temelji proizvodnja
proizvodna sredstva i ljudski rad
društveni odnosi povezani s određenim načinom proizvodnje
proces kojim određeni diskurs konstruira identitet drugoga
nepostojanje ovisnosti između oblika znaka i njegova značenja
međunarodni projekt s ciljem određivanja slijeda nukleotida i položaja gena cjelokupnoga ljudskog genoma
disciplina koja proučava društvenu uporabu prostora u komunikaciji
metoda prikupljanja podataka promatranjem ponašanja ljudi i sudjelovanjem u njihovim svakodnevnim aktivnostima
osoba koja tumačeći božansku volju predviđa budućnost
dio arheološkoga nalazišta na kojemu se provodila određena ljudska aktivnost
nuklearna obitelj koja živi zajedno s drugim rođacima
protestantski svjetonazor i društvene vrijednosti
promjene u količini i obliku energije zbog njezine sustavne uporabe u ekološkome sustavu
osjećaj vlastitoga kolektivnog identiteta utemeljen na zajedničkome podrijetlu koji prethodi nacionalnoj osviještenosti
reprezentativan primjerak kategorije