fizika
Vjera Lopac, voditelj
vlopac@fkit.hr
Bruno Nahod, terminolog
bnahod@ihjj.hr
Alen Milković, jezični savjetnik
amilkov@ihjj.hr
Goranka Blagus Bartolec, jezični savjetnik
gblagus@ihjj.hr
Tomislava Bošnjak Botica
tbosnjak@ihjj.hr
energijska stanja koja su veoma blizu osnovnoga energijskog stanja
međudjelovanje elementarnih čestica
fizikalna veličina svojstvena tijelima i sustavima u toplinskoj ravnoteži kojom se iskazuje sposobnost tijela ili …
temperatura pri kojoj bi crno tijelo emitiralo svjetlost takve boje
statističko svojstvo idealnoga plina u stanju toplinske ravnoteže, veličina jednaka omjeru dviju trećina prosječne kinetičke …
temperatura pri kojoj bi crno tijelo emitiralo svjetlost takva sjaja
ljestvica za mjerenje termodinamičke temperature ili razlike između temperatura
faktor u izrazu za intenzitet difraktiranoga snopa koji uzima u obzir utjecaj termičkoga titranja atoma, …
promjena temperature po jedinici duljine u smjeru okomitom na plohu stalne temperature
fizička veličina koja opisuje promjenu električnoga otpora vodiča pri promjeni temperature za 1 K
veličina koja opisuje promjene električnoga otpora i otpornosti vodiča pri porastu temperature
fizička veličina koja opisuje promjenu električne otpornosti vodiča pri promjeni temperature za 1 K
geometrijski objekt koji je proširenje pojma skalara i vektora
tenzor koji određuje vezu između zamaha krutoga tijela i njegove kutne brzine
matematička veza spina čestice i statistike koja opisuje mnoštvo takvih čestica
grana primijenjene matematike utemeljena na otkriću da male promjene početnih uvjeta mogu dovesti do nepredvidljivoga …
teorijsko tumačenje pojava koje obuhvaća relativistička fizika
teorija zasnovana na pretpostavci da se elektroni u metalu gibaju kao plin slobodnih čestica koje …
pokušaj objašnjenja svih čestica i temeljnih sila jedinstvenom teorijom s pomoću jednodimenzijskih niti umjesto bezdimenzijskih …
teorija struna koja uključuje supersimetriju
temeljna teorija koja jedinstvenim modelom teži ujediniti gravitacijsko, elektromagnetsko, slabo i jako međudjelovanje i opisati …
kozmološka teorija prema kojoj su sva materija i sve zračenje u svemiru nastali u krajnje …
temeljna teorija kojom bi se uspjelo ujediniti elektromagnetsko, slabo i jako međudjelovanje
kvantna teorija kojom se objašnjava električna vodljivost čvrstih tijela
jedinica za energiju koja je 1012 puta veća od elektronvolta
jedinica za snagu koja je 1012 puta veća od vata
spori neutron koji ima kinetičku energiju približno jednaku toplinskoj energiji čestice na sobnoj temperaturi
stanje termodinamičkoga sustava u kojemu nema protoka topline među pojedinim dijelovima sustava niti između sustava …
stanje zračenja i tvari u kojemu je ansambl čestica u ravnoteži, ali zračenje nije
titranje sastavnih elemenata u kristalu pri danoj temperaturi
kvanti titranja u kristalu pri danoj temperaturi
titranje atoma, iona, molekula u kristalu i u amorfnoj tvari
kaotično gibanje mnoštva sitnih čestica u plinu u zatvorenoj posudi velikim brzinama u svim smjerovima, …
postupak termičke obrade materijala, posebno čelika, radi dobivanja drukčijih odnosno poboljšanih fizičkih a pogotovo mehaničkih …
poluvodički otpornik čiji se otpor mijenja s temperaturom
uređaj sastavljen od dviju vodljivih žica koje su načinjene od različitih metala ili metalnih slitina …
skalarna veličina, jedna od sedam osnovnih veličina u sustavu SI, karakteristično svojstvo makroskopskih sustava u …
proces u kojemu se mijenjaju makroskopske veličine koje opisuju stanje sustava i pri kojemu dolazi …
grana fizike koja se bavi izmjenom topline i mehaničkoga rada između sustava i okoline te …
luminiscencija prouzročena dovođenjem topline i porastom temperature te pobuđenjem elektrona lokaliziranih blizu defekata u kristalu
dozimetar zračenja na osnovi termoluminiscencije
uređaj za mjerenje temperature utemeljen na promatranju nekoga termometrijskog svojstva koje se mijenja s temperaturom
eksperimentalna grana fizike koja se bavi mjerenjima temperature tvari i uzoraka
karakteristična točka u faznome dijagramu neke tvari koja služi kao referentna vrijednosti za neku temperaturnu …
svojstvo tvari koje je pogodno za mjerenje temperature u različitim vrstama termometara
nuklearna reakcija fuzije koja je izvor energije u zvijezdama
snaga električne struje inducirane u materijalu uslijed gradijenta temperature
jedinica sustava SI za gustoću magnetskoga toka
uređaj za stvaranje visokonaponskih struja veoma velike frekvencije
masa tijela koja određuje iznos gravitacijske sile u Newtonovu zakonu gravitacije