fizika
Vjera Lopac, voditelj
vlopac@fkit.hr
Bruno Nahod, terminolog
bnahod@ihjj.hr
Alen Milković, jezični savjetnik
amilkov@ihjj.hr
Goranka Blagus Bartolec, jezični savjetnik
gblagus@ihjj.hr
Tomislava Bošnjak Botica
tbosnjak@ihjj.hr
složena kvazičestica nastala međudjelovanjem fotona i fonona
svojstvo materijala postavljenog u vanjsko električno odnosno magnetsko polje da se u materijalu stvaraju novi …
pojava stvaranja i usmjeravanja električnih odnosno magnetskih dipola u materijalu postavljenu u vanjsko električno odnosno …
pojava stvaranja električnih dipola na razini atoma/molekula u dielektriku koji se nalazi u vanjskome električnom …
svojstvo dielektrika da se njegove molekule usmjeravaju u električnome polju te on kao cjelina dobiva …
svojstvo elektromagnetskoga vala opisano orijentacijom ravnine u kojoj titra električno polje u tome valu
polarizacija elektromagnetskoga vala u području vidljive svjetlosti
uređaj koji propušta svjetlost određene polarizacije
svjetlost u kojoj je ravnina titranja električnoga polja stalna
val čija se ravnina titranja ne mijenja nasumično
molekula koja ima trajni električni dipolni moment
svjetlost koja nastaje u visokim slojevima Zemljine atmosfere pod djelovanjem magnetskoga polja Zemlje kao posljedica …
kut koji vektor u prostornome polarnom koordinatnom sustavu zatvara s osi z
industrijski proizveden tanki list, načinjen od posebnoga prozirnog materijala koji od nepolarizirane svjetlosti stvara svjetlost …
kvazičestica nastala međudjelovanjem elektrona i polarizacije okolnih iona
prostorno tijelo omeđeno ravnim plohama -višekutima- koje se sijeku u bridovima a bridovi u vrhovima; …
kompaktna nakupina mnoštva jediničnih kristala, monokristala ili kristalita
koji se sastoji od mnoštva većih ili manjih pa i mikrometarski i nanometarski malih jediničnih …
velika prirodna ili sintetička molekula sastavljena od mnoštva malih jednakih ili različitih molekula -monomera
pojava da uz različite uvjete mogu nastati različite kristalne strukture kemijskog elementa ili kemijskoga spoja
pretvorba jedne kristalne strukture kemijskoga elementa ili spoja u drugu
jedna od mogućih osnovnih periodičnosti smjerom okomitim na slojeve u kristalnim strukturama onih kemijskih elemenata …
odlika nekih elemenata ili spojeva da pri istome kemijskom sastavu stvaraju slojevite kristalne strukture koje …
položaj difrakcijske linije prema Braggovu zakonu
kruti objekt koji je poduprt u jednoj točki da bi se djelovanjem male sile na …
poluga čija je učinkovitost puno manja od 1
poluga čija je učinkovitost manja od 1
poluga čija je učinkovitost veća od 1
objašnjenje vodljivosti metala kvantnim stanjima elektrona
višefazni materijal u kojemu su susjedne kristalne faze povezane i kontinuirano prelaze jedna u drugu …
duljina razmjerna trećemu korijenu iz atomskoga broja koja približno opisuje polumjer težih sferičnih jezgara
otopina u kojoj se polielektrolitni lanci preklapaju i koncentracija polielektrolita je viša od koncentracije preklapanja
antena koja se sastoji od dviju metalnih šipaka ili žica spojenih u strujni krug i …
materijal koji ima popunjenu valentnu elektronsku energijsku vrpcu, ali je procjep između valentne elektronske energijske …
materijal koji ima popunjenu valentnu elektronsku energijsku vrpcu ali je procjep između valentne i vodljive …
poluvodički materijal u kojemu je određeni manji postotak četverovalentnih atoma u kristalnoj rešetki osnovnoga elementa …
poluvodič u koji se kontrolirano unose atomi koji nisu sastavni atomi čistog poluvodiča
elektronički element koji sadržava poluvodički p-n spoj čija strujno-naponska karakteristika izrazito ovisi o smjeru struje
uređaj koji isijava uski snop monokromatskog infracrvenog, vidljivog ili ultraljubičastog zračenja visoke koherencije i velike …
poluvodički elektronički element u kojemu pri prolasku električne struje dovoljne jakosti dolazi do stimulirane emisije …
brojilo fotona ionizirajućega elektromagnetskog zračenja u kojemu upadni fotoni ulaskom u poluvodički kristal, stavljen na …
elektronička logička jedinica koja zbraja logičke vrijednosti 0 + 0, 0 + 1, 1 + …
vektorska veličina pridružena svakoj točki prostorvremena
vektorska razlika između konačnoga i početnoga polažaja tijela
proces u kojemu čestica i antičestica nestaju
promjena smjera klizanja dislokacije u odnosu na prvobitnu ravninu klizanja
smanjenje ili prestanak djelovanja vanjske sile koja napreže tijelo
koji ima pore mikrometarskog do nanometarskog promjera
omjer između obujma tijela i obujma pora
skup simetrijski ekvivalentnih položaja atoma u jediničnoj ćeliji kristala čija je točkasta simetrija veća od …